Temelj svakog uspješnog premaza

U gotovo svim tehničkim informacijama pri dnu se nalazi sekcija „Priprema podloge“. Taj je dio od presudne važnosti, no često se olako preskače. Upravo informacije koje ondje stoje vrlo često čine razliku između uspješno dovršenog projekta i neugodnog fijaska praćenog dodatnim poslom, troškovima i frustracijom.

Većina problema s premazima ne događa se zbog lošeg proizvoda, nego zbog loše pripremljene površine. Postoji nekoliko osnovnih pravila kojih se treba pridržavati kako bi se izbjegli najgori scenariji. Iako svaka podloga ima svoje specifičnosti, prašina, masnoća, vlaga i razne naslage problematične su kod svih bez iznimke.

Zid, beton, opeka i mineralne podloge

Kod mineralnih podloga obično ima najmanje iznenađenja. Zidovi, beton, opeka i slični materijali, zahvaljujući svojoj poroznoj strukturi, vrlo dobro prihvaćaju premaze. Iznimku čine izuzetno glatke površine poput uglačanog kamena, keramičkih caklina i sličnih materijala koji u osnovi nisu zamišljeni za premazivanje.

Još prije dvadesetak godina keramičke pločice smatrane su za površinu koja se ne prebojava. Danas, zahvaljujući razvoju materijala, u našim trgovinama moguće je pronaći odgovarajuće proizvode i za takve zahtjevne podloge.

Poroznost mineralnih građevinskih materijala omogućuje čvrsto vezivanje premaza za podlogu, ali problem nastaje kada je površina prekrivena prašinom, mahovinom, masnoćom ili drugim nečistoćama. Ako takvu površinu premažete bez pripreme, premaz će se djelomično primiti, ali to neće biti prionjivost kakvu želimo. Trajnost premaza moguća je samo na čistoj i čvrstoj podlozi.

Ako imate mogućnost pranja tlačnim čistačem, to je izvrstan prvi korak. U drugim slučajevima poslužit će i obična četka. Masne mrlje pokušajte što bolje ukloniti nitro razrjeđivačem. Ako se na podlozi nalaze gljivice ili alge, potrebno ih je ukloniti biocidnim sredstvom i mehanički očistiti.

Nakon što se podloga osuši, slijedi impregnacija. Ovaj je korak izuzetno važan jer impregnacija:

• povezuje eventualne labave dijelove
• smanjuje i izjednačava upojnost podloge
• poboljšava prianjanje završnih premaza

Ako impregnacija nije dostupna, prvi sloj boje treba dovoljno razrijediti kako bi mogao prodrijeti u pore podloge.

Pravilno pripremljena podloga, impregnirana i zaštićena s dva do tri sloja završnog premaza jamče dugotrajan i kvalitetan rezultat.

Na otvorenim površinama posebnu pažnju treba posvetiti horizontalnim dijelovima. Kiša i rosa zadržavaju se u neravninama, a voda s vremenom pronalazi put ispod premaza. Budući da se voda pri smrzavanju širi, posljedice su pucanje i propadanje premaza. Takva mjesta preporučljivo je izravnati odgovarajućim masama prije premazivanja.

Drvene konstrukcije

Kod drva vrijede slična pravila, ali s još većim naglaskom na vlagu. Drvo je prirodan materijal koji lako upija vodu, a povećanjem vlage dolazi i do povećanja volumena. To često rezultira pucanjem premaza.

Idealno bi bilo da projektiranje drvenih konstrukcija već u startu minimizira zadržavanje vode, no u praksi to nije uvijek moguće. Izbor vrste drva također dugoročno može biti prednost ili nedostatak. Budući da je premazivanje često posljednji korak prije završetka projekta, očekivanja su velika, ali važno je biti svjestan da građevinske nedostatke boja neće ispraviti.

Prije svega: ne premazujte mokro drvo. Iako se svježe drvo može privremeno zaštititi biocidnim sredstvima, zatvaranje mokre površine premazima bogatim smolama i voskovima sprječava isparavanje vode. U takvim uvjetima gljivice se razvijaju ubrzano, drvo tamni i degradira. U konačnici je potrebno skinuti jedan do dva milimetra materijala kako bi se ponovno došlo do zdravog drva.

Svježa drvena građa sadrži i do 50 % vlage. Da bi se sadržaj vlage spustio na prihvatljivih 20–25 %, potrebno je vrijeme. Zamislite koliko je teško da se približno četiristotinjak litara vode iz jednog kubika svježe drvene građe probije kroz površinu zatvorenu lakovima i voskovima.

Prije premazivanja uklonite labave i trošne dijelove. Neravnine se lako saniraju kitovima za drvo dostupnima u različitim nijansama. I ovdje je impregnacija izvrstan prvi sloj jer poboljšava prianjanje i ujednačava upojnost, a često ima i biocidni dodatak. Nakon brušenja površinu obrišite nitro razrjeđivačem kako biste uklonili prašinu i eventualnu smolu.

Metalne površine

Kod metalnih površina situacija je složenija. Kod običnog željeza postupak je poznat: brušenje uklanjanje hrđe, masnoće i nečistoće,  eventualno kitanje, brušenje, temeljni premaz i završna boja. Međutim, kod pocinčanog željeza stvari su nešto kompliciranije.

Pocinčane površine često su onečišćene masnoćama, silikonima, solima i drugim tvarima koje se nađu u bazenima za cinčanje. Nadalje, cink na površini tvori veoma gladak sloj na koji je prionjivost slabija. Bez temeljite pripreme, blagog brušenja i upotrebe odgovarajućeg temeljnog sloja, prionjivost premaza bit će upitna. Priprema površine ovdje čini razliku između kvalitetnog i loše obavljenog posla.

Ako je moguće, pocinčano željezo treba ostaviti da odstoji. Ako to nije opcija, površinu je moguće aktivirati tzv. akceleratorom. Svakako je preporučljivo temeljito čišćenje antisilikonskim sredstvima ili nitro razrjeđivačem, a pranje običnom vodom pomaže ukloniti soli nastale tijekom sazrijevanja cinka. Potrebno je i provjeriti površinu na eventualne nedostatke na sloju cinka i popraviti ih prije nanošenja temelja.

Kod aluminija, bakra, kroma i raznih legura situacija je još neizvjesnija. Iako postoje odgovarajući temeljni premazi, često nemamo točne informacije o sastavu materijala. U takvim slučajevima pokus je jedina prava garancija.

Kao opća smjernica vrijedi pravilo da je nagrubljivanje površine gotovo uvijek korisno. Brušenje, pjeskarenje ili sačmarenje znatno poboljšavaju prionjivost, osobito kod poliranih metala. Kod pocinčanih površina jako je bitno da brušenjem ne skinemo sloj cinka, pa je zapravo potrebno svaki slučaj sagledati pojedinačno.

Plastične površine

Kod plastike je teško dati univerzalni savjet. Postoje primeri za plastiku koji osiguravaju dobru adheziju, ali plastičnih masa ima iznimno mnogo vrsta. Većina primera funkcionira na uobičajenim plastikama, no povremeno se pojavi materijal na koji se premaz jednostavno ne želi primiti.

Površina plastike također često bude glatka i neporozna. Ako postoji mogućnost nagrubljivanja površine brušenjem, to će znatno povećati šanse za uspjeh. Postoje temelji koji se uspješno uhvate za većinu plastika i završne boje koje idu direktno na plastiku, ali i ovdje vrijedi isto pravilo: pokus prije konačnog rada.

Univerzalni primeri

Na tržištu postoji nekoliko univerzalnih primera koji dobro prianjaju na razne površine poput stakla, plastike, metala, drva, keramike i epoksidnih smjesa. Neki od njih pokazali su iznimna svojstva, ali prilikom odabira uvijek treba voditi računa o podlozi i o vrsti završnog premaza.

Bez obzira na izbor primera, priprema površine ostaje ključna. Masnoća i prašina čest su uzrok problema. Ova se napomena često ponavlja s razlogom — pretvorite li je u naviku, uštedjet ćete si mnogo vremena i živaca.

Završna napomena

Kod većih projekata ili konstrukcija izloženih zahtjevnim uvjetima preporučljivo je savjetovanje sa strukom. Slobodno nas kontaktirajte — potrudit ćemo se pronaći rješenje za vaš projekt. Volimo reći da ne postoji problem za koji ne možemo ponuditi rješenje, a ako nešto i ne znamo, znamo koga pitati.